Te hō’ē mana‘o ‘e te pāruru iana
E hina’aro ānei ‘oe e pāruru i te hō’ē mana‘o ‘āpī o te nehenehe e riro ei tumu no te fa’atupu i te hō’ē taiete ?
‘Ia fāna’o ‘oe i te hō’ē mana‘o ‘āpī, no te ha’amau i te hō’ē taiete aore ra no te hāmani i te hō’ē tao‘a ‘āpī i roto i tā’oe taiete, ‘e mea maita’i ‘ia mana‘o e pāruru i taua mana‘o ra. Tera rā, e’ita te mana‘o iho e nehenehe e pāruruhia. E ti’a rā e pāruru i te huru e fa’a’ite ai ‘oe i taua mana‘o ra i roto i te hō’ē ‘ohipa mau.
Liens utiles
I roto i teie ao e taui tāmau nei, te hina’aro nei te mau hōani i te mau tao‘a ‘e te mau tavinira’a ‘āpī. E rave‘a maita’i roa teie no te feiā e hina’aro e ha’amau i te hō’ē taiete. No te ‘ite i te mau mana‘o ‘āpī, e titauhia ‘ia vai te hō’ē ferurira’a ‘imi, hi’opo’a e ‘ite i te mau mea e tupu mau. ‘E ‘ere te mau mana‘o ‘āpī ato’a i te mea tano. E mea ti’a ‘ia hi‘opo’a maita’i e ‘ia hi‘opo’a ato’a i te mau fifi e tupu mai.
Liens utiles
‘Ia vai ana‘e te hō’ē mana‘o i roto i tō’oe ferurira’a, e mea faufa’a ‘ia hi‘opo’a maita’i i te reira hou ‘oe a ha’amata ai i te ‘ohipa o te ha’amaura’a taiete. Te aura’a o te reira :
- ‘Āparau i te reira e tō’oe ‘utuāfare, hoa aore ra feiā ti‘a;
- Rave i te hō’ē hi’opo’ara’a no ni’a i te mātete : te mau taiete tata‘i, te mau hōani, te fa’arava’ira’a faufa’a, te hina’aro o te ta’ata, te mau tao‘a e tavinira’a e vai ‘ā’ena, e te mau mea e ‘ere i te mea ato’a i te mātete, e te vai atu ra ;
- Uiui i te mau ta’ata tā’oe e hina’aro e ‘apo mai ;
- Hi‘opo’a i te mau pahonora’a i noa’a mai ;
- Hāmani i te hō’ē hi’ora’a matamua (prototype) e a tāmata iana i mua i te ta’ata.
Liens utiles
E au ra e mea papu tā’oe mana‘o, e te hina’aro nei ‘oe i teie nei e ho’o atu i tā’oe tao‘a aore ra tavinira’a. E nehenehe te reira e riro ei ha’amaura’a taiete, ei hāmanira’a i te hō’ē tao‘a ‘āpī aore ra i te hō’ē tavinira’a ‘āpī i roto i tā’oe taiete. No te pāruru i tā’oe mana‘o ‘ia ore e fa’a’ohipahia e te taiete tata‘i, e nehenehe (oe e rave i te mau rave‘a pārurura’a. E ha’amana’o noa : e’ita e nehenehe e pāruru i te mana‘o iho, e nehenehe rā e pāruru i te huru e fa’a’itehia ai taua mana‘o ra.
Liens utiles
E ti’a e pāruru i te hō’ē hāmanira’a mai te peu ē :
- E mea ‘āpī mau ā ;
- Aita i fa’a’itehia i mua i te ta’ata ato’a ;
- E pahonora’a rave‘a no te hō’ē fifi rave‘a ;
- E hāmanira’a mau, e’ere i te mea e mana‘ohia e te ta’ata ‘aravihi
No te pāruru i te reira, e ti’a ia ‘oe ‘ia tu’u i te hō’ē anira’a parau fatura’a i te INPI. Mai te peu ē e fāri’ihia, e fāna’o ‘oe i te hō’ē ti’ara’a ta’a’ē no te fa’a’ohipa i taua hāmanira’a ra no te hō’ē tau e tae atu i te 20 matahiti. E titauhia teie mau parau i roto i te anira’a :
- Te parau anira’a i horo’ahia e te INPI, ua fa’a’ī-maita’i-hia ;
- Te hō’ē fa’ata’ara’a pāpū e te maita’i roa no ni’a i te hāmanira’a, ‘ia tano i te ta’ata ‘aravihi e hāmani i te reira. E ti’a ato’a e tu’uhia te mau hoho‘a e te mau hi’ora’a ;
- Hō’ē aore ra e rave rahi mau parau e fa’ata’a ra i te mau tuha’a e hina’arohia ‘ia pāruruhia.
Te mau ha’amāu’ara’a
E titauhia te aufau i te tahi mau ha’amāu’ara’a, e i te tahi taime e moni rahi. No reira, e mea faufa’a ‘ia hi‘opo’a maita’i ē e ti’a ānei tā’oe hāmanira’a e noa’a ai te parau fatura’a, e ua pāpa’ihia maita’i ānei te anira’a hou a tu’u atu ai.
Liens utiles
Hou a tāpa‘o ai i te hō’ē tāpa’o ho’o, e mea faufa’a ia ta’a maita’i i tona aura’a. E tauturu te marque i te fa’a’ite e o vai tā’oe taiete e i te fa’ata’a ē iana i te tahi atu mau taiete tata‘i. E ti’a e fa’a’itehia te reira na roto i teie mau huru :
- Parau – Hō’ē ta’o aore ra hō’ē i‘oa ;
- Hoho‘a – Hō’ē hoho’a aore ra hō’ē pāpa’ipā’ira’a ;
- haruru ;
- Parau ha’apāpū (slogan) ;
- Nūmera e aore rā reta ;
- ‘Āmuira’a o te mau ‘ū ;
- Huihia – Hoho‘a e parau, parau e parau ha’apāpū, e te tahi atu.
E ravehia te tāpa’ora’a i te INPI na roto ana‘e i te rave‘a roro uira. No te reira, e ti’a ia tā’oe tāpa’o ho’o ia :
- Fa’a’ite pāpū i tā’oe taiete ;
- Fa’aau i te ture (eiaha e ha’avare aore ra e ‘ōfati i te ture) ;
- Vata
E pāruruhia te tāpa’o ho’o no te 10 matahiti ē e nehenehe e fa’a’āpīhia ma te hope ore.
‘Ia pāruruhia ato’a tā’oe tāpa’o ho’o i te tahi atu mau fenua (mai te peu ē e ho’o atu ‘oe i rāpae), e ti’a ia ’oe ‘ia ani i te hō’ē pārurura’a na te ao nei i te INPI.
Liens utiles
E ti’a e pāruru i te huru rāpae o te hō’ē tao‘a na roto i te tāpa’ora’a i te hō’ē pāpa’ipā’ira’a aore ra hi’ora’a i te INPI, mai te peu ē e mea ‘āpī, aita i fa’a’itehia i te ta’ata ato’a ē e huru ta’a’ē tōna. E ti’a i te hō’ē noa tāpa’ora’a e pāruru ai e rave rahi mau pāpa’ipā’ira’a aore ra hi’ora’a, mai te peu ē no te hō’ē ā tuha’a tao‘a rātou. E pāruruhia teie mau hāmanira’a no te 5 matahiti, ē e ti’a e fa’a’āpīhia i te mau 5 matahiti ato’a e tae noa atu i te 25 matahiti.
Liens utiles
E noa’a te ti’ara’a a te ta’ata hāmani mai te taime e hāmanihia ai i te ‘ohipa, ma te ore e rave i te tahi anira’a. E pāruru te reira i te mau hāmanira’a papa’i e ano’ite mai teie :
- Mau puta ‘a’amu, pehepehe, pāpa’i mana‘o, ha’utira’a ta’ata ora e te tahi atu ;
- Mau pēni, pāpa’ipa’i ano’ite, hoho‘a pata, nana’ora’a e te tahi atu ;
- Mau pehe hāmanihia ;
- Mau ‘ohipa hoho‘a i tāvirihia ;
- Mau putu parau uira.
Tera rā, e mea ti’a ‘ia nehenehe ‘oe e ha’apāpū e o ‘oe mau te ta’ata i hāmani i taua ‘ohipa ra, mai te peu ē e hina’aro ’oe e fa’a’ohipa i tā’oe mau ti’ara’a.
Liens utiles
Te « vehi SOLEAU » aore ra te « e-SOLEAU » i teie mahana, e rave‘a mana no te ha’apāpū e o ‘oe mau te ta’ata i hāmani i te ‘ohipa. E fa’a’ite te reira e ua vai mau te hō’ē hāmanira’a (ano’ite, rave‘a, ‘ite ‘aivāna’a, fa’arava’ira’a faufa’a, ho’o aore ra ore) i te hō’ē mahana horo’a, ma te hō’ē ha’amāu’ara’a iti.
Liens utiles
Mai te 7 no tetepa 2023, ua noa’a i Pōrīnetia Farāni te hō’ē ve’a ture roro uira ta’ato’a, i fa’ata’ahia no te mau ti’ara’a pārurura’a fatura’a hope: te JOPI. Tāna ‘ohipa o te nene’ira’a īa i te mau ti’ara’a pārurura’a fatura’a hope i ani i te ha’apararera’a o tō rātou pārurura’a i Pōrīnetia Farāni na roto i te INPI.
Liens utiles
Liens utiles
‘Ia fāna’o ‘oe i te hō’ē mana‘o ‘āpī, no te ha’amau i te hō’ē taiete aore ra no te hāmani i te hō’ē tao‘a ‘āpī i roto i tā’oe taiete, ‘e mea maita’i ‘ia mana‘o e pāruru i taua mana‘o ra. Tera rā, e’ita te mana‘o iho e nehenehe e pāruruhia. E ti’a rā e pāruru i te huru e fa’a’ite ai ‘oe i taua mana‘o ra i roto i te hō’ē ‘ohipa mau.